Fiskalizacija 2.0 za paušaliste — što se mijenja i do kad?

Ako si paušalist, vjerojatno si već čuo pojmove “eRačun”, “posrednik” i “2026.” u istoj rečenici. Ovaj tekst spaja izdavanje računa, digitalne obveze i ono što stvarno moraš kliknuti u ePoreznoj prije nego štoperica počne otkucavati. Za šire informacije o obrtu i svemu oko njega pogledaj i paušalni obrt 2026., a za numeraciju i poslovne oznake besplatno kreiraj interni akt prije prvog izdanog računa.

Što je Fiskalizacija 2.0?

Fiskalizacija 2.0 je nastavak digitalizacije poslovnih računa: država želi strukturirane podatke o prometu, manje PDF-a “u prilogu maila” i više automatske obrade. U praksi za obrtnika to znači da uz postojeću fiskalizaciju gotovinskih računa dolazi sustav standardiziranih eRačuna koji mora “pričati” s Poreznom i s poslovnim partnerima na isti način diljem EU-a.

Bitno: fiskalizacija (JIR/ZKI, potvrda prometa) i eRačun (UBL XML, poslovni dokument) nisu isti film, ali u aplikaciji često dijele isti korisnički tok — zato je pametno odabrati alat koji ne razdvaja život na pola.

Zašto se uvodi?

Hrvatska (i EU) žele jedinstveni digitalni format računa kako bi se smanjile greške, lažni prometi i ručni prepisi. Tehnički okvir za strukturu eRačuna vezan je uz europsku normu EN 16931 i XML shemu UBL 2.1, uz nacionalnu proširenja — to omogućuje automatizirani nadzor i brži obračun PDV-a i drugih obveza kod onih koji su u PDV sustavu, a tebi kao paušalistu donosi jasna pravila što je “pravi” račun u sustavu, a što nije.

Kod PDV obveznika dio obveza oko eRačuna uključen je u raniji datum (često se navodi 1.1.2026. kao opći start za “sve” u tom segmentu) — ako si ili planiraš biti u PDV-u, tretiraj to kao zaseban raspored i ne oslanjaj se isključivo na paušalne tablice iz zajednice.

Koja je razlika između F1.0 i F2.0?

Grubo rečeno, F1.0 je fokus na gotovinskom primitku (gotovina, kartica na licu mjesta, ček…) uz potvrdu Poreznoj u stvarnom vremenu. F2.0 širi priču na eRačune koji se razmjenjuju kao strogo definirani XML-ovi, ne kao skenirani papir.

Više o certifikatu imaš u vodiču FINA certifikat za fiskalizaciju.

Rokovi za paušaliste

Sljedeća tablica je “što me konkretno čeka” za tipičnog paušalnog obrtnika izvan javne nabave — ako si u PDV sustavu ili si javni naručitelj, drugačiji su i rokovi i alati; to provjeri posebno kod savjetnika.

PDV obveznici imaju ranije rokove za dio obveza — to je druga priča od paušala, ali je dobro znati ako planiraš prijelaz s praga od 60.000 €.

Što moraš napraviti do 1.1.2026.?

Bez dramskog soundtracka: ulogiraj se u ePoreznu, otvori FiskAplikaciju, u dijelu za administraciju odaberi informacijskog posrednika koji odgovara tvom načinu rada (npr. Kvik ili drugi servis koji podržava tvoj obrt) i završi potvrdu pristupne točke. To je onaj korak koji mnogi preskoče pa se čude zašto im eRačun “ne pada” u sustav — sustav jednostavno ne zna tko je tvoj kanal.

Ako još nemaš digitalni certifikat za fiskalizaciju gotovine, sredi ga prije nego što krene gužva — uputu imaš ovdje: FINA certifikat korak po korak. Isto tako provjeri ima li tvoj program već ugrađen posrednika ili trebaš paralelno držati MIKROeRACUN samo za zaprimanje.

Što je MIKROeRACUN?

MIKROeRACUN je besplatna aplikacija Porezne uprave unutar ePorezne za male obveznike: možeš njome zaprimati (i slati) eRačune ako si korisnik ePorezne, nisi PDV obveznik i nisi javni naručitelj. Za čistog paušalista koji nema komercijalni program često je to najjednostavniji ulaz u svijet strukturiranih računa — ali nije čarobni štapić za cijelo poslovanje.

Prednosti i mane MIKROeRACUN vs Kvik

MIKROeRACUN je 0 € i državno održavan — super za zaprimanje i osnovno slanje. Mana je što je to specijalizirani kanal: ne vodi ti KPR, ne šalje marketing račune klijentima, ne povezuje PO-SD, ne drži interni akt i ne podsjeća te na doprinose. Kvik je plaćena usluga (npr. oko 7 € / mj) koja spaja račune, fiskalizaciju 1.0 i pripremu za 2.0, KPR i administraciju obrta na jednom mjestu — plaćaš praktičnost, ne “državni minimum”.

Fer svestka: ako ti treba samo pristupni kanal za par računa godišnje, MIKROeRACUN može biti dovoljan. Ako želiš da ti se sve događa iz jedne aplikacije koju već koristiš za posao, Kvik ima smisla — nije pitanje ideologije nego volumena i živaca.

Što je informacijski posrednik?

Posrednik je servis koji tehnički prebacuje UBL XML između tebe, poslovnih partnera i Porezne. Jednom ga odabereš i potvrdiš; kasnije ga možeš promijeniti, ali svaka promjena traži ponovno usklađivanje u ePoreznoj — zato ne klikaj nasumično “prvi na listi” nego onoga tko stvarno podržava tvoj alat.

Kako potvrditi pristupnu točku u ePoreznoj?

Nakon odabira posrednika u FiskAplikaciji idi na Administracija i dovrši potvrdu pristupne točke. Dok to ne prođe uredno, sustav nema kamo poslati uključene eRačune — kao da imaš ispravan OIB, ali nemaš poštanski sandučić.

Format eRačuna: UBL 2.1 XML, ne PDF

Službeni eRačun nije “lijep PDF” nego UBL 2.1 XML koji slijedi EN 16931 i hrvatska proširenja. PDF može postojati kao prilog za ljude, ali izvornik koji se arhivira je XML — i to elektronički najmanje šest godina prema pravilima koja prate eRačun. Zato backup na USB nije luksuz nego osiguranje.

Tehnički detalji implementacije propisani su u Tehničkoj specifikaciji v2.5 (APIS IT, listopad 2023.) — tamo ideš kad te zanima “koje polje u XML-u”, ne kad želiš filozofiju.

Koliko košta?

FINA naplaćuje aplikativni certifikat za fiskalizaciju oko 39,82 € + PDV na pet godina (ukupno oko 49,78 € s PDV-om pri tipičnoj stopi) — točan iznos uvijek provjeri na fina.hr i portalu mojcert.fina.hr. Demo certifikat je besplatan za testiranje. MIKROeRACUN je 0 €. Kvik košta reda veličine 7 € / mj i uključuje poslovni dio koji državna aplikacija ne pokriva.

Za poslovne pakete e-Računa koje nudi FINA (ako ih trebaš izvan MIKROeRACUNa) cijene su na njihovim stranicama — usporedi s time što već plaćaš računovođi ili IT podršci.

Kazne za neusklađenost

Zakon o fiskalizaciji (NN 133/12, 115/16, 106/18, 121/19, 114/23) predviđa novčane kazne koje za obrtnike idu od stotina eura do desetaka tisuća, ovisno o prekršaju i okolnostima. Za račune bez propisanih podataka raspon je 1.320 € – 39.810 € (čl. 34.a), a za izbjegavanje fiskalizacije do 39.810 € (čl. 34.). Nenabava FINA certifikata i neusklađenost veze mogu ići do 26.540 € (čl. 35.) — zato “nisam znao” ne drži vodu kao poslovni plan.

Izvori (za provjeru prije odluke)

Zakon o fiskalizaciji (NN 133/12, 115/16, 106/18, 121/19, 114/23); Tehnička specifikacija eRačuna v2.5 (APIS IT, 6.10.2023.); službene stranice Porezne uprave i FINA-e (certifikat, mojcert.fina.hr, MIKROeRACUN u ePoreznoj). Kvik ne zamjenjuje poreznog savjetnika — ako si u složenom PDV ili inozemnom scenariju, uzmi stručnjaka.